Preskoči na glavni sadržaj
hdi.vision
HUMAN DIGITAL INTELLIGENCE
← Istraživanja i čitanje

Odrasli koji primjećuju brigu ili napetost oko digitalne komunikacije · 4 min čitanja

Ekrani i anksioznost: pronađite obrazac prije nego što okrivite uređaj

Razlikujte svakodnevni digitalni stres od anksioznog poremećaja i odaberite promjenu koja čuva nužnu komunikaciju.

Muškarac zastaje dok priprema povrće i spušta pogled na mobitel na pultu.
Ilustracija generirana umjetnom inteligencijom · izmišljene osobe

Ekran može biti dio anksioznog iskustva, ali nije njegovo potpuno objašnjenje. Možda reagirate na tešku poruku, pritisak da odgovorite, niz alarmantnih vijesti ili na nešto što je počelo prije nego što ste otvorili aplikaciju. Krenite od situacije, a ne od pretpostavke da svako korištenje ekrana ima isti učinak.

Postoji i razlika između osjećaja zabrinutosti i anksioznog poremećaja. NIMH opisuje anksiozne poremećaje kao stanja koja uključuju više od povremene zabrinutosti, sa simptomima koji mogu trajati i ometati svakodnevni život. Jedna napeta večer s mobitelom ne može utvrditi tu dijagnozu. NIMH

Primijetite što tražite kad provjeravate

Evo jedne ilustrativne, izmišljene situacije. Amir je kolegi poslao teško pitanje. Dok pokušava kuhati, više puta provjerava razgovor, a onda opet, jer se brine da je odgovor možda stigao. Ekran je uključen, ali u središtu problema su neizvjesnost i očekivanja oko odgovora.

Vaš bi obrazac mogao biti drukčiji. Možda se teško odvojiti od vijesti, neka grupa očekuje trenutačne odgovore ili Vas obavijest potakne da razmišljate o sutrašnjoj količini posla. Zapišite aktivnost i ono što se nadate da će sljedeća provjera razriješiti. Izbjegavajte tumačiti svaki neugodan osjećaj kao dokaz da sami sebi štetite.

Primijetite i što pomaže. Poziv s osobom od povjerenja, alat za pristupačnost ili termin dogovoren putem interneta mogu biti važni. Korisna promjena trebala bi zaštititi te funkcije, a ne samo smanjiti neki ukupni broj pod svaku cijenu.

Nalazi o stresu ne znače automatski liječenje anksioznosti

Kushlev i Dunn istraživali su provjeravanje e-pošte kod 124 odrasle osobe tijekom dva tjedna. Sudionici su izvijestili o manje svakodnevnog stresa u tjednu u kojem je provjeravanje bilo ograničeno. To je nalaz o komunikacijskoj rutini i stresu; on ne utvrđuje način liječenja anksioznog poremećaja. Kushlev i Dunn

Ta je razlika važna kad se istraživanje prevodi u osobni eksperiment. Ako Vas brinu prekidi zbog e-pošte, možda je prikladan razgovor o vremenu odgovaranja. Ako se Vaša anksioznost javlja u mnogim situacijama ili traje i kad uređaj nije uz Vas, raspored za e-poštu mogao bi glavnu poteškoću ostaviti netaknutom.

I radne sredine imaju odgovornosti. Osoba ne može uvijek odlučiti zanemariti nadređenog, klijenta ili hitnu kliničku poruku. Pitajte koja komunikacija doista traži brz odgovor, a koja može pričekati. Izričit dogovor korisniji je od privatnog pravila koje je u sukobu s Vašom ulogom.

Uklanjanje svih obavijesti može stvoriti drukčiji problem

Fitz i suradnici usporedili su različite načine primanja obavijesti u randomiziranom terenskom istraživanju. Među njihovim nalazima bili su povećana anksioznost i strah od propuštanja kad su obavijesti potpuno uklonjene. Predvidljiv raspored možda je vrijedno razmotriti, ali istraživanje ne daje univerzalno pravilo. Fitz i sur.

Ako ste dežurni ili se brinete o nekome, zadržite pouzdan kanal za hitne slučajeve. Promjenu najprije isprobajte na jednoj kategoriji koja nije nužna. Mogli biste, primjerice, ostaviti izravne pozive dostupnima, a ažuriranja nekog toka objava primati u zakazano vrijeme. To je prilagodba koju možete razmotriti, a ne točna intervencija koja je ispitana u tom radu.

Neka eksperiment bude informativan

Odaberite jedno pitanje: „Mogu li pripremiti večeru, a da iznova ne provjeravam razgovor koji nije hitan?“ Odlučite kada ćete sljedeći put pogledati i što bi se smatralo hitnom iznimkom. Recite to odgovarajućoj osobi ako bi to pomoglo uskladiti očekivanja. Nemojte si obećavati da se morate osjećati potpuno mirno.

Poslije zabilježite što se dogodilo. Je li se provjeravanje promijenilo? Je li briga i dalje bila prisutna? Jeste li propustili nešto što je doista bilo važno? Dogovor možete prilagoditi, umjesto da se ocjenjujete kao uspješni ili slabi. Ako se provjeravanje jednostavno preseli na drugi uređaj, i to je korisna informacija.

Budite oprezni kad grafikon korištenja uzimate kao ocjenu mentalnog zdravlja. Minute se mogu promijeniti, a uznemirenost ne, ili nužno korištenje može ostati visoko dok se dan čini lakše podnošljivim. Vaše iskustvo i funkcioniranje zaslužuju pozornost uz sam broj.

Kada briga opetovano remeti san, odnose, posao ili uobičajene aktivnosti, razgovarajte o tome s kvalificiranom stručnom osobom. Možete donijeti primjere koje ste primijetili, a da prije toga ne odlučite jesu li ekrani uzrok, način suočavanja ili oboje. Prilagodba obavijesti može ići uz podršku; ne bi smjela postati uvjet za njezino dobivanje.

Izvori i opseg

  1. NIMH. Anxiety Disorders. Pregledano: prosinac 2024. Smjernice.
  2. Kushlev, K., & Dunn, E. W. (2015). Checking email less frequently reduces stress. Sažetak izdavača.
  3. Fitz, N., i sur. (2019). Batching smartphone notifications can improve well-being. Sažetak ustanove.

Ovo su radovi na koje se ovaj članak oslanja. Ovi vanjski radovi ne potvrđuju valjanost HDI-jeva upitnika niti utvrđuju učinkovitost njegova programa. Time se ne sugerira potpora nijedne vanjske organizacije.